Cardiologia Croatica

Cardiologia Croatica. 2016;11(12):613-648.

Cardiologia Croatica

Cardiologia Croatica. 2016;11(10-11):377-612.

cc_2016-10-11

Dvobroj časopisa Cardiologia Croatica za listopad-studeni 2016. godine izašao je na 236 stranica i u cijelosti je posvećen proširenim kongresnim sažecima 11. kongresa Hrvatskoga kardiološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem i 6. kongresa Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara koji se odvija u Zagrebu od 3. do 6. studenoga 2016. godine. Na kraju broja pročitajte sponzorirani članak o kontroli arterijskog tlaka primjenom telmisartana.

Pozivamo članove Hrvatskog kardiološkog društva da ažuriraju svoje podatke za pretplatu na časopis – molimo poslati aktualnu poštansku adresu na adresu elektroničke pošte kardio@kardio.hr na koju zaprimamo i buduće članke.

Urednički odbor Cardiologia Croatica
(više…)

Stručni članci

Medicus. 2016. Vol. 25 No. 2

medicus-vol-25

Tema broja: Kardiologija danas

Novi broj časopisa Medicus donosi temu: «Kardiologija danas». Gost urednik je izv.prof.dr.sc. Alen Ružić. Pročitajte pregledne članke o ACE inhibitorima, diureticima, beta-blokatorima, statinima, arterijskoj hipertenziji, liječenju bolesnika nakon infarkta miokarda, fibrilaciji atrija, aortnoj stenozi, zatajivanju srca i drugim važnim temama. (više…)

Novosti

Novosti iz zatajivanja srca u 2016. godini

Stručni članci

Medix. 2016;22(121/122)

n111

“Antitrombocitno i antikoagulantno liječenje”

Ljetni dvobroj časopisa Medix (http://www.medix.com.hr/izdanje.php?id=111) donosi vodeću temu “Antitrombocitno i antikoagulantno liječenje”. Gosti urednici su prof.dr.sc. Silva Zupančić Šalek i akademik Davor Miličić. Pored uobičajenih informacija iz stručnih događanja, ovaj broj karakteriziraju edukativni sadržaji o čimbenicima i mehanizmu nastanka venske tromboze, otpornosti na antitrombocitne lijekove kod primjene u akutnom koronarnom sindromu, primjeni novih oralnih antikoagulansa u intervencijskoj kardiologiji, uporabi ovog liječenja u primarnoj i sekundarnoj prevenciji moždanog udara. Također, možete pronaći članke o liječenju venske tromboembolije u odrasloj i dječjoj dobi te Preporuke Hrvatskoga ortopedskog društva za tromboprofilaksu u bolesnika podvrgnutih velikim ortopedskim zahvatima i dr.

U dogovoru s Glavnim urednikom časopisa Medix donosimo nekoliko izvješća s održanih skupova i cjelovitih članaka:

  • Vukušić Rukavina T, Čalušić B. Simpozij Mediji i zdravlje – Duh/g vremena. 48-49.
  • Popović D. Jesu li problem hrvatskog zdravstva – menadžeri? 55-57.
  • Rukavina Kralj L – Razgovor s dr Rafaelom Castolom. Profesionalni biciklizam i dijabetes. 75-77.
  • Zupančić Šalek S. Antitrombocitno i antikoagulantno liječenje – čimbenici rizika i mehanizam nastanka venske
  • tromboze. 86-92.
  • Samardžić J, Jurin H, Planinc I, Pašalić M, Ljubas Maček J, Skorić B, Miličić D. Osobitosti otpornosti na antitrombocitne lijekove u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom. 94-99.
  • Skorić B, Narančić Skorić B, Miličić D. Novi oralni antikoagulansi u intervencijskoj kardiologiji. 100-103.
  • Kolundžić R, Trkulja V. Preporuke Hrvatskoga ortopedskog društva za tromboprofilaksu u bolesnika podvrgnutih velikim ortopedskim zahvatima. 149-155.
  • Stastny S, Vukojević N, Jukić T, Petriček I, Zlatar M, Arsić V. Krvarenja u oku u bolesnika na oralnoj antikoagulantnoj terapiji varfarinom. 156-158.
  • Sičaja M. Primjena statina u kliničkoj praksi – temeljna rutina o kojoj sve znamo? 162-165.

Stručni članci

Medix. 2016;22(119/120)

n110

„Palijativna medicina i palijativna skrb“

Dvobroj „Medixa“ naslovne teme „Palijativna medicina i palijativna skrb“ predstavljen je u Velikoj dvorani Hrvatskoga liječničkog zbora 14. lipnja 2016. godine. Predstavlja udžbenički priručnik namijenjen svim članovima multidisciplinarnog palijativnog tima u dnevnom zbrinjavanju palijativnih bolesnika: prikazani su najvažniji pojmovi palijativne skrbi i medicine, primjeri dobre prakse na kojima se temelji izrada normativa, pravilnika, standarda i smjernica za hrvatski model te istaknute uloge članova multidisciplinarnog tima. Moderatori izdanja bili su doc. dr. sc. Marijana Braš, predstojnica Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb i dr. Vlasta Vučevac, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ-a, a temeljne su mu poruke da palijativna skrb mora biti trajno koordinirana multidisciplinarna skrb, mora davati veliku podršku obitelji oboljelog i mora pružiti osjećaj kontinuirane sigurnosti unutar sustava zdravstvene zaštite. U pripremi izdanja sudjelovalo je 76 autora.

U suradnji s Glavnim urednikom Medixa donosimo nekoliko cjelovitih članaka:

  • Braš M, Đorđević V, Kandić-Splavski B, Vučevac V. Osnovni pojmovi o palijativnoj medicini i palijativnoj skrbi. 69-76.
  • Braš M, Đorđević V, Brajković L, Planinc-Peraica A, Stevanović R. Komunikacija i komunikacijske vještine u palijativnoj medicini. 152-160.
  • Ćatić J. Lipitenzija – novi terapijski pristup? 198-204.
  • Štambuk K. Rivaroksaban – povjerenje kroz kliničku praksu. 211-215.

Stručni članci

Akutni koronarni sindrom u Republici Hrvatskoj

hrvatsko kardiolosko drustvo logo 300

Doc. dr. sc. Zdravko Babić, Marin Pavlov, dr.med.

Hrvatska u području liječenja akutnoga koronarnog sindroma metodama intervencijske kardiologije (perkutane koronarne intervencije, PCI) vrlo usko prati svjetske rezultate unatoč relativno niskim ulaganjima u zdravstveni sustav u usporedbi s razvijenim zemljama. U posljednjih desetak godina, otkada postoji Hrvatska mreža primarne PCI, hitno je liječeno nešto više od 15 000 bolesnika s akutnim infarktom miokarda s elevacijom ST segmenta (STEMI), a, prema istom principu, liječe se i drugi bolesnici s nestabilnim akutnim koronarnim sindromom. U posljednjim godinama mreža zbrinjava oko 540 – 550 bolesnika s akutnim STEMI-jem na milijun stanovnika, a svaki od jedanaest PCI centara koji rade na principu 24/7 zbrinjava prosječno nešto više od 384 000 stanovnika. Prema trendovima zadnjih deset godina, jasan je porast rizičnoga profila tih bolesnika uz održavanje rezultata liječenja na razinama komparabilnima s onima sličnima PCI mrežama (postproceduralni TIMI III protok do 91 %, unutarbolnički mortalitet od 4,4 do 6,3%). Budući su planovi razvijanje kontinuiranoga prospektivnog elektroničkog Registra invazivne i intervencijske kardiologije te akutnoga koronarnog sindroma, daljnje skraćivanje reperfuzijskih vremena, daljnje povećanje uvođenja optimalnih lijekova i materijala u liječenje ovakvih bolesnika te optimizacija liječenja i akutnog infarkta miokarda bez elevacije ST segmenta na cijelom području Republike Hrvatske…

(više…)

Novosti

Postupnik dijagnostike i liječenja akutnog infarkta miokarda

HKD_logo_srce

U posljednjih šest mjeseci Hrvatsko kardiološko društvo je putem radnih skupina za akutni koronarni sindrom te invazivnu i intervencijsku kardiologiju izradilo Postupnik dijagnostike i liječenja akutnog infarkta miokarda. Formiranje navedenog postupnika započeto je kroz kardiološke skupove organizirane tijekom jeseni 2015. godine u Slavonskom Brodu, Krapinskim Toplicama i Rijeci, na kojima su sakupljeni prijedlozi, da bi potom prijedlog riječke skupine bio izabran kao njegova osnova. Na kongresu invazivne i intervencijske kardiologije CROINTERVENT u ožujku 2016. godine u Zagrebu postupnik je dat na javnu raspravu, a nakon završne recenzije od strane vodstva Hrvatskog kardiološkog društva te dviju navedenih radnih skupina, Postupnik je štampan. Potom je započeta njegova distribucija po Objedinjenim hitnim prijemima, Hitnim medicinskim pomoćima, kardiološkim i internističkim odjelima te drugim zdravstvenim ustanovama. Postupnik je nastao u skladu s recentnim smjernicama za liječenje infarkta miokarda sa i bez ST-elevacije Europskog kardiološkog društva, sažetim da bi bile što preglednije i razumljivije liječnicima i ostalom medicinskom osoblju koje sudjeluje u hitnom zbrinjavanju akutnog infarkta miokarda te se nadamo da će u tome smislu i potvrditi važnost svoga nastanka i postojanja.

Doc.dr.sc. Zdravko Babić
Predsjednik Radne skupine za akutni koronarni sindrom
Hrvatsko kardiološko društvo

Doc.dr.sc. Eduard Margetić
Predsjednik Radne skupine za invazivnu i intervencijsku kardiologiju
Hrvatsko kardiološko društvo

Akademik Davor Miličić
Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva

Postupnik –  pdf  (774 kB)

Stručni članci

Kardiologija 2015.: periferna cirkulacija

hkd-logo

prof. dr. sc. Ljiljana Banfić

Na inicijativu Hrvatskoga kardiološkog društva (HKD) Radna skupina za angiologiju i periferne vaskularne bolesti odlučila je osvrnuti se na stanje u hrvatskoj angiologiji tijekom 2015. godine, a po uzoru na inicijativu Radne skupine za perifernu cirkulaciju Europskoga kardiološkog društva objavljenu u časopisu European Heart Journal. Cilj je bio osvrt na stajalište i ciljeve koje slijedi HKD, prema aktualnim spoznajama i događajima u Europskoj kardiološkoj zajednici, a koji su obilježili proteklu, 2015. godinu…

(više…)

Stručni članci

Prevencija kardiovaskularnih bolesti u 2015. godini