Kardio

Preuzeto s Plivamed.net

Vrtoglavica

"Doktore, vrti mi se" česta je rečenica kojom bolesnici opisuju čitav niz različitih simptoma. Potrebna je detaljna anamneza kako bi razlučili što pacijent zapravo želi opisati.

Dr. sc. prim. Goran Krstačić, dr. med.
Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, Zagreb

Blokatori beta adrenergičkih receptora (beta-blokatori) su važna skupina lijekova glede svoje kliničke učinkovitosti u liječenju arterijske hipertenzije (AH), zatajivanja srca (ZS), koronarne srčane bolesti, nekih aritmija i djelotvornosti u sekundarnoj prevenciji infarkta miokarda.

Ipak, nerijetko se naglašavaju neki nepovoljni učinci lijekova iz te skupine, poglavito na dislipidemiju, metabolizam glukoze ili pak erektilnu funkciju. Međutim, neki beta-blokatori imaju i povoljne metaboličke učinke, navlastito dokazano protuaterosklerotsko djelovanje ili pak povoljan učinak na erektilnu funkciju.¹

Preuzeto s Plivamed.net
Cjeloviti text u Medix 83/2009.

Spoznaje psihosomatske medicine, liaison psihijatrije, medicinske psihologije i psihoanalize nedvojbeno ukazuju na blisku vezanost kardiovaskularnog sustava i psiholoških čimbenika. Međutim te spoznaje još uvijek nisu dovoljno integrirane u biomedicinski model edukacije i liječenja kardiovaskularnih bolesti, te se u praktičnom radu često zanemaruje povezanost tih bolesti s psihom i emocijama.

Preuzeto s Plivamed.net
Cjeloviti tekst u Croat Med Journal

Centralizirana primarna mreža za primarnu perkutanu koronarnu intervenciju (PCI) u sklopu "budimpeštanskog modela" postigla je jednaku razinu skrbi za bolesnike za vrijema redovnog radnog vremena i za vrijeme dežurstava, objavljeno je u najnovijem broju CMJ-a.

Preuzeto s Plivamed.net
Cjeloviti tekst u Croat Med Journal

Natriuretski peptid tipa B kao prediktor zatajenja srca u bolesnika s infarktom miokarda s elevacijom ST-segmenta, bolešću jedne žile i potpunom revaskularizacijom: istraživanje s praćenjem objavljeno u najnovijem broju CMJ-a.

Treći dio članka (od tri dijela) koji je preuzet sa Plivamed.net
Prvi dio članka možete pročitati na linku http://www.kardio.hr/home/strucni-clanci.html

U nestabilnoj angini pektoris beta blokatori smanjuju simptome i rizik nastanka akutnoga infarkta miokarda, ali ne utječu na sveukupnu smrtnost. Prema važećim smjernicama svi bolesnici s akutnim infarktom miokarda, trebali bi, ako ne postoje kontraindikacije (hipotenzija, teška kongestivna dekompenzacija srca, teža bubrežna disfunkcija, nepodnošljivost ACE inhibitora i sl.) primati ACE inhibitor, a posebice bolesnici s infarktom prednje stijenke lijeve klijetke, blokom lijeve grane ili reinfarktom.

Drugi dio članka (od tri dijela) koji je preuzet sa Plivamed.net
Prvi dio članka možete pročitati na linku http://www.kardio.hr/home/strucni-clanci.html

Hitno zbrinjavanje bolesnika s akutnim koronarnim sindromom uključuje provjeru vitalnih funkcija, kratku i ciljanu anamnezu, snimanje EKG-a , postavljanje venskoga puta, te davanje analgetika: od nitroglicerola do morfina, acetilsalicilnu kiselinu u početnoj dozi od 300 mg (sažvakati i potom progutati), te po mogućnosti kisik 2-4 L/min putem maske ili nosnoga katetera, a ako nema simptoma i znakove kongestivnoga zatajivanja srca, hipotenzije, bradikardije i sl. može se ordinirati i beta blokator.

Koronarna bolest srca, odnosno AKS (akutni koronarni sindrom) kao njezina akutna komplikacija, predstavlja jedan od najčešćih uzroka smrti u svijetu, posebice u razvijenim i srednje razvijenim zemljama. Akutni koronarni sindrom (AKS) jest kliničko stanje kojemu je u podlozi naglo nastala, kritična ishemija miokarda i podrazumijeva dva entiteta: nestabilnu anginu pektoris i infarkt miokarda.

Glavna tema novog broja časopisa Medix je psihosomatska medicina. Gosti urednici ovog broja su prof. dr. sc. R. Gregurek i dr. sc. M. Braš. Predstavljeni su suvremeni postupci u dijagnosticiranju i liječenju pojedinih psihosomatskih bolesti te različiti organizacijski modeli psihosomatske medicine u svijetu. Autori pojedinih poglavlja eminentni su psihijatri, internisti endokrinolozi i nefrolozi, dermatolozi i psiholozi, koji se u svom svakodnevnom kliničkom radu bave psihosomatskim bolestima.

mr. sc. Verica Kralj, dr. med., prim. mr. sc. Vlasta Hrabak-Žerjavić, dr. med.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Kardiovaskularne bolesti kao vodeći uzrok smrti u suvremenom svijetu, sa značajnim udjelom u prijevremenom umiranju, morbiditetu i dizabilitetu stanovništva, važan su javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Na razini Europe odgovorne su za 4,3 milijuna smrti godišnje, odnosno 48% svih smrti (54% smrti u žena i 43% smrti u muškaraca), a u zemljama Europske Unije odgovorne su za 42% smrti. Prema podacima europske statistike o kardiovaskularnim bolestima one su vodeći uzrok smrti u žena u svim zemljama Europe, i u muškaraca također, osim u Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. Nešto manje od polovine smrti od kardiovaskularnih bolesti uzrokovano je ishemijskim bolestima srca, a oko trećine cerebrovaskularnim bolestima. Kardiovaskularne bolesti su i vodeći uzrok smrti u dobi do 65 godina na razini Europe (31% smrti u muškaraca i 29% smrti u žena do 65 godine), dok su u zemljama EU na drugom mjestu s udjelom od 24%, iza novotvorina s udjelom od 35%. U većini zemalja sjeverne, zapadne i južne Europe mortalitet, incidencija i letalitet od kardiovaskularnih bolesti opadaju zadnjih tridesetak godina, dok u zemljama srednje i istočne Europe još uvijek rastu ili stagniraju.