Uvod: Ukupni pobol od arterijske hipertenzije (AH) u Hvatskoj je visok, a kontrola AH loša. (1-3) U ovoj studiji cilj je bio analizirati trendove u pobolu, liječenju i kontroli AH u istoj ruralnoj populaciji tokom desetogodišnjeg praćenja.

Pacijenti i metode: Od 3056 ispitanika uključenih u ENAH studiju, 2361 ih je bilo poželjno za daljnju analizu. Svi stanovnici ovog ruralnog kraja stariji od 18 godina bili su pozvani da sudjeluju i bili su pregledani metodom od vrata do vrata. Trudnice, nepokretni bolesnici vezani za krevet, bolesnici s teški oštećenjima, oni s amputacijom jednoga uda, mentalno oboljeli i dementne osobe nisu bili poželjni za uključenje. Odaziv je bio više od 70%. Arterijski tlak i frekvencija srca su bili mjereni pomoću Omron 6 uređaja sukladno smjernicama Europskog društva za hipertenziju. AH je definirana kao arterijski tlak ≥ 140/90 mmHg i/ili uzimanje antihipertenzivne terapije. Liječena AH je definirana kao uzimanje antihipertenziva u vremenu ispitivanja. Kontrolirana AH je smatrana ukoliko je tlak bio < 140/90 mmHg. Stanovnici su pregledani 2005., 2008., 2010. i 2015. te su analizirani trendovi pobola, kontrole i liječenja AH. Nije nađeno značajne razlike u dobi i spolu unutar različitih dobnih skupina.

Rezultati: Pobol od AH se smanjio od 2005. do 2010. godine, no i dalje je vrlo visok (64,1% vs. 55,2%; p = 0,04). Broj liječene AH je u porastu od 2005. do 2015. (26,8% vs. 68,5%; p = 0,001). Broj kontrolirane AH je postupno rastao od 2005., 2008., 2010., do 2015. te je iznosio 11%, 14,5%, 15,1% i 17,3%; p = 0,09). Nađena je značajan pad u prosječnom sistoličkom tlaku tokom godina promatranja (p za trend < 0,001 za sistolički tlak).

Zaključak: Pobol od AH u ruralnom dijelu Hrvatske je i dalje vrlo visok. Danas je veći broj liječenih hipertoničara i postoji trend ka boljoj kontroli AH. Ipak, rezultati studije su neprihvatljivi. Velik unos kuhinjske soli, pretilost, loš socioekonomski status i nizak stupanj obrazovanja su najvažniji uzroci loših rezultata.