CC Cardiol Croat Cardiologia Croatica Cardiol. Croat. 1848-543X 1848-5448 Croatian Cardiac Society CC_12(3)_49 10.15836/ccar2017.49 Extended Abstract Serum uric acid and blood pressure in an European rural population with normal kidney function. Data from the Brisighella heart study (Italy) and ENAH study (Croatia) http://orcid.org/0000-0003-2696-5305KaranovićSandra1IvkovićVanja1PariniAngelo2http://orcid.org/0000-0002-9262-4667JelakovićAna1BarićMirta Abramović3BacchelliStefano2CagnatiMarcella2CiceroArrigo Francesco Giuseppe2D'addatoSergio2EspostiDaniela Degli2FučekMirjana1GrandiElisa2KosJelena1http://orcid.org/0000-0002-0240-4178LaganovićMario1RosticciMartina2RogićDunja1BrinarIvana Vuković1BorghiClaudio2http://orcid.org/0000-0002-2546-4632JelakovićBojan1 University of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia Medical and Surgical Sciences Department University of Bologna, Bologna, Italy Outpatient Clinic for General 
Medicine Bebrina, Bebrina, Croatia Address for correspondence: Sandra Karanović, Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, HR-10000 Zagreb, Croatia. / Phone: +385-1-2388-271 / E-mail: sandra_k910@yahoo.com 032017 12 3 49 49 1002201728022017 2017 Croatian Cardiac Society Keywords: uric acidarterial hypertensionprehypertension

Uvod: Povišena razina urične kiseline uočena je u bolesnika s primarnom hipertenzijom (HT) i prehipertenzijom (PHT). Urična kiselina povezana je s vrijednostima arterijskog tlaka u općoj populaciji još od djetinjstva, a liječenje s inhibitorima ksantin oksidaze postiže se sniženje arterijskog tlaka. Navedeno upućuje na uzročnu vezu urične kiseline na razvoj arterijske hipertenzije. Budući da su podaci za europsku, posebno ruralnu populaciju manjkavi, naš cilj je bio analizirati povezanost urata i arterijskog tlaka u dva ruralna područja, u Hrvatskoj i Italiji.

Ispitanici i metode: U ovoj međunarodnoj prospektivnoj dugotrajnoj studiji s praćenjem analizirani su podaci 5162 pojedinca iz BReENa kohorte, originalno iz Brisighella Heart Study (Italija) i ENAH kohorte (Hrvatska). Od ukupnog broja uključenih 1596 (754 muškaraca, 842 žena) je bilo adekvatno za daljnje analize. Isključene su osobe liječene inhibitorima ksantin oksidaze ili antihipertenzivnom terapijom te pojedinci s eGFR < 60 ml/min (MDRD formula). Među ispitanicima bilo je 139 predhipertoničara.

Rezultati: Zabilježen je statistički značajan trend u vrijednostima urične kiseline prema kategorijama arterijskog tlaka: normotenzija, prehipertenzija i hipertenzija (276 (IQ 228-330) vs. 294 (IQ 240-342) vs. 307 (IQ 252-360) (p <0.001)). Uočena je statistički značajna korelacija urične kiseline sa sistoličkim i dijastoličkim tlakom (r = 0,192; p < 0,001, r = 0,08; p < 0,001). U multivarijatnoj linearnoj regresijskoj analizi urična kiselina je bila nezavisno povezana sa sistoličkim tlakom nakon prilagodbe za dob, spol, opseg struka, HDL, LDL, TG, eGFR (beta=0,11; p < 0,001); porast od 100 umol/l urične kiseline doveo bi do porasta sistoličkog tlaka za 2,8 mmHg. U prilagođenoj multivarijatnoj logističkoj regresijskoj analizi urična kiselina bila je nezavisni prediktor za hipertenziju, osobe u 4. kvartili vrijednosti urične kiseline imale su viši rizik za hipertenzivne vrijednosti arterijskog tlaka (1,9 [1.2-3.0]), ali ne i prehipertenziju.

Zaključak: U europskoj ruralnoj populaciji bez kronične bubrežne bolesti urična kiselina je povezana s arterijskim tlakom i predstavlja nezavisni prediktor za hipertenziju, ali ne i prehipertenziju. Naši rezultati u skladu su s većinom dosadašnjih studija koje ukazuju na moguću uzročnu ulogu, međutim navedeno bi trebalo ispitati u prospektivnim istraživanjima.