CC Cardiol Croat Cardiologia Croatica Cardiol. Croat. 1848-543X 1848-5448 Croatian Cardiac Society CC_12(3)_50 10.15836/ccar2017.50 Extended abstract Salt intake in the Croatian continental rural population – ENAH study http://orcid.org/0000-0003-2696-5305KaranovićSandra1http://orcid.org/0000-0002-9262-4667JelakovićAna1IvkovićVanja1DikaŽivka1DomislovićViktor1ĐapićKrešimir1GellineoLana1IvandićEma1JosipovićJosipa2BrinarIvana Vuković1KosJelena1LaganovićMario1VrkićTajana Željković1http://orcid.org/0000-0001-8731-1538FodorLjiljana2MatijevićVesna3FučekMirjana1ČuligJosip4StevanovićRanko5http://orcid.org/0000-0002-2546-4632JelakovićBojan1 University of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia University Hospital Centre «Sestre milosrdnice», Zagreb, Croatia Outpatient Clinic for General Medicine Slavonski Kobaš, Slavonski Kobaš, Croatia Andrija Stampar Teaching Institute of Public Health, Zagreb, Croatia Croatian National Institute of Public Health, Zagreb, Croatia Address for correspondence: Sandra Karanović, Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, HR-10000 Zagreb, Croatia. / Phone: +385-1-2388-271 / E-mail: sandra_k910@yahoo.com 032017 12 3 50 50 1002201728022017 2017 Croatian Cardiac Society Keywords: salt intakenatriuriablood pressure

Uvod: Rezultati naših prethodnih istraživanja potvrdili su da je unos soli (24-satno mapiranje) u Hrvatskoj preko 11 g/dan. Unos soli bio je viši u ruralnim nego gradskim područjima. Hrvatska nacionalna kampanja započela je 2008. Naš cilj bio je analizirati trendove u unosu soli u ruralnom području u prethodnom razdoblju.

Ispitanici i metode: Od 3056 pojedinaca uključenih u ENAH studiju, 2259 (868 muškaraca, 1391 žena) uključeni su u daljnje analize. Svi ispitanici stariji od 18 iz analiziranog ruralnog područja pozvani su na sudjelovanje; istraživanje je provođeno po principu “od vrata do vrata”. Trudnice, bolesnici s terminalnim bolestima vezani uz krevet, osobe s teškom invalidnošću, pojedinci s amputiranim udom/udovima, imobilizirani, mentalno bolesni ili osobe s teškom demencijom nisu uključeni u studiju. Stopa sudjelovanja bila je > 70%. Unos soli procijenjen je iz uzorka prvog jutarnjeg urina koristeći Intersalt formulu. Arterijski tlak (AT) mjeren je pomoću Omron 6 uređaja slijedeći ESH smjernice. Stanovništvo je pregledavano 3 puta: 2008., 2010. i 2015. te su analizirani unos soli i povezanost s AT. Nije bilo razlike u spolu ili dobi ispitanika u 3 navedene godine istraživanja.

Rezultati: U 2008., 2010., 2015. unos soli u cijeloj skupini bio je: 10,5 (8,7-12,2); 10,2 (8,4-12,1); 10,9 (9,5-12,2). U muškaraca: 10,4 (8,8-12,2); 10,1 (8,5-12,1); 10,9 (9,3-12,3); u žena: 10,6 (8,6-12,3); 10,4 (8,4-12,1); 10,9 (9,6-12,1). Nismo našli trend smanjenja unosa soli, nije bilo razlika u spolu. Značajna korelacija unosa soli i sistoličkog i dijastoličkog tlaka pronađena je za cijelu skupinu (r = 0,32; r = 0,18; oboje p > 0,001); za muškarce (r = 0,29; r = 0,134; oboje p = 0,01) i za žene (r = 0,35; r = 0,21; oboje p > 0,001).

Zaključak: Svjesni smo mnogih mana određivanja unosa soli metodom slučajnog uzorka urina. Ipak, koristeći istu metodu i istu formulu na istoj populaciji, smatramo da naše rezultate možemo pouzdano koristiti za određivanje trenda unosa soli u ruralnom području. Uočena je značajna korelacija s AT što potvrđuje naše prijašnje rezultate. Unatoč tome što je hrvatska nacionalna kampanja započela prije 10 godina, unos soli u ruralnom području je vrlo visok i bez promjene u navedenom razdoblju, što ukazuje na potrebu ulaganja dodatnih napora kako bi se unos soli smanjio.