CC Cardiol Croat Cardiologia Croatica Cardiol. Croat. 1848-543X 1848-5448 Croatian Cardiac Society CC_12(3)_60 10.15836/ccar2017.60 Extended Abstract Masked uncontrolled hypertension in cardiology outpatient practice http://orcid.org/0000-0001-8446-6120BenčićMartina Lovrić1http://orcid.org/0000-0001-5495-7789EderGregor2MihajlovićMarina1 University of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia University of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia Address for correspondence: Martina Lovrić Benčić, Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, 
HR-10000 Zagreb, Croatia. / Phone: +385-1-2367-156 / E-mail: martina.lovric@zg.t-com.hr 032017 12 3 60 60 1802201728022017 2017 Croatian Cardiac Society Keywords: masked hypertensionambulatory blood pressure monitoringfixed combination treatment

Uvod: Mjerenje arterijskog tlaka (AT) u liječničkoj ordinaciji često ne daje potpunu informaciju o dobro ili loše reguliranoj arterijskoj hipertenziji (AH). Potpunije podatke dobivamo iz bolesničkog dnevnika samomjerenja, a najtočnije kontinuiranim 24-satnim mjerenjem AT-a (KMAT). Cilj istraživanja je utvrditi incidenciju nekontrolirane maskirane AT u bolesnika praćenih u kardiološkoj ambulanti tijekom 12 mjeseci.

Pacijenti i metode: Retrospektivno su analizirani podaci za 714 bolesnika (prosječne dobi 74 ± 10,2 godine), 328 (46%) bilo je muškaraca i 386 (54%) žena. 228 (32%) bolesnika praćeno je samo zbog AH, 371 (52%) bolesnik imao je koronarnu bolest srca, a 243 (35%) dijabetes, 186 (26%) atrijsku fibrilaciju i druge komorbiditete u manjim udjelima. Svi bolesnici su imali u terapiji najmanje dva antihipertenziva, a lijekovi su obuhvaćali skupine: ACE inihibitori/ARB, beta blokatori, Ca antagonisti, dijuretici + ostala terapija ovisno o dijagnozama: statini, hipoglikemici, antikoagulantni i antiagregacijski lijekovi. Bolesnici su tijekom praćenja u dva navrata snimali KMAT.

Rezultati: U prvom mjerenju KMAT-om nađeno je 157 bolesnika (22%) s vrijednostima AT-a višim od 140/90 mmHg, odnosno noću 120/80 mmHg, iako su na pregledu kod liječnika obiteljske medicine i u kardiološkoj ambulanti imali vrijednosti AT ≤ 135/85 mmHg. U kontrolnom mjerenju KMAT-om nakon 3 do 6 mjeseci od korekcije terapije uvođenjem kombiniranih antihipertenziva (posebice s tri aktivne supstance) samo 57 (8%) bolesnika imalo je i dalje nereguliranu maskiranu AT, a svi su bili dijabetičari.

Zaključak: Uporaba KMAT-a nužna je za otkrivanje neregulirane maskirane AH i optimizaciju medikamentnog liječenja. Suradljivost bolesnika poboljšava se uvođenjem kombiniranih antihipertenziva. U dijabetičkih bolesnika najteže smo postizali dobro reguliranu AH.