CC Cardiol Croat Cardiologia Croatica Cardiol. Croat. 1848-543X 1848-5448 Croatian Cardiac Society CC_12(3)_76 10.15836/ccar2017.76 Extended Abstract The impact of chronic hemodialysis treatment on parameters of central hemodynamics http://orcid.org/0000-0001-8504-6136ŠaferMario1PašaraVedran2VujčićDunja2LukićAleksandra3JozičićMirela3MihaljevićDubravka2 Virovitica General Hospital, Virovitica, Croatia University Hospital Centre Osijek, Osijek, Croatia Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Medicine, Osijek, Croatia Address for correspondence: Mario Šafer, Put hrvatskih branitelja 2, HR-33515 Orahovica, Croatia. 
Phone: +385-98-267965 / E-mail: mario.safer27@gmail.com 032017 12 3 76 76 1202201728022017 2017 Croatian Cardiac Society Keywords: chronic hemodialysispulse wave velocitycentral aortic systolic blood pressure

Uvod: Parametri središnje hemodinamike, poput centralnog aortalnog tlaka i brzine pulsnog vala, rizični su čimbenici kardiovaskularnog pobola i smrtnosti. Niz studija zabilježio je njihove značajne otklone kod bolesnika sa završnim stadijem kronične bubrežne bolesti (KBB). Cilj ove studije bio je ispitati utjecaj jednog postupka hemodijalize (HD) i tipa krvožilnog pristupa na parametre središnje hemodinamike.

Ispitanici i metode: U ovu presječnu studiju uključeno je ukupno 111 bolesnika (65 muškaraca i 46 žena) srednje dobi 65 ± 12 godina u završnom stadiju KBB kojima se nadomješta bubrežna funkcija kroničnom HD u Zavodu za nefrologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek. Isključni kriteriji bili su nadomještanje bubrežne funkcije kroničnom HD kraće od tri mjeseca i stanje nakon amputacije udova. Parametri središnje hemodinamike izmjereni su uređajem Agedio B900 prije i nakon jednog postupka HD radi procjene utjecaja HD na središnju hemodinamiku. Anamnestički podaci prikupljeni su iz medicinske arhive. Statistička obrada učinjena je programom SPSS 17.0.

Rezultati: Zabilježen je značajan pad vrijednosti središnjeg sistoličkog aortalnog tlaka, središnjeg dijastoličkog aortalnog tlaka i brzine pulsnog vala nakon HD (p < 0,001). Brzina pulsnog vala, augmentacijski tlak i augmentacijski indeks rasli su s dobi (p < 0,001). U bolesnika s pratećom šećernom bolesti zabilježene su više vrijednosti središnjeg sistoličkog aortalnog tlaka prije HD (p = 0,012), središnjeg sistoličkog aortalnog tlaka nakon HD (p = 0,002) i brzine pulsnog vala nakon HD (p = 0,036) u odnosu na ostale bolesnike liječene HD. Nije zabilježena povezanost tipa krvožilnog pristupa s promatranim parametrima središnje hemodinamike.

Zaključak: Starija dob i prateća šećerna bolest negativno su povezani s vrijednostima parametara središnje hemodinamike kod bolesnika u završnom stadiju KBB kojima se nadomješta bubrežna funkcija kroničnom HD. Čini se da tip krvožilnog pristupa nije utjecao na promatrane parametre središnje hemodinamike.