Vitalni statistički pokazatelji ukazuju na činjenicu da se u Republika Hrvatska nalazi u vrlo nepovoljnim demografskim trendovima. U takvoj situaciji osobitu pozornost treba posvetiti poboljšanju zdravstvenog stanja i kvalitete života svakog djeteta. Dječja je dob vrijeme kada se usvajaju obrasci zdravstvenog funkcioniranja i to je vrijeme kada treba početi s primarnom prevencijom kroničnih nezaraznih bolesti s posebnim osvrtom na prevenciju arterijske hipertenzije. Povišeni arterijski tlak u djece čimbenik je rizika za arterijsku hipertenziju u odrasloj dobi.

Kao i kod odraslih, u djece je utvrđena pozitivna korelacija između povećanog unosa soli i razvoja arterijske hipertenzije. Meta-analiza koju je napravila Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da smanjenje unosa soli u djece dovodi do sniženja i sistoličkog (0,84 mmHg) i dijastoličkog (0,87 mmHg) tlaka. Značajnija sniženja arterijskog tlaka primijećena su kod djevojčica u odnosu na dječake1. Dojenčad svoju potrebu za soli zadovoljava majčinim mlijekom. Ukoliko se dijete ne doji, nego se koristi umjetna prehrana, važno je biti pažljiv kod pripreme obroka između ostalog i zbog preporučene količine soli. Kravlje mlijeko sadrži veću količinu soli u odnosu na majčino i dolazi do značajnog porasta unosa soli kada ga dijete počne konzumirati. Kad dijete počne jesti hranu kao i ostatak obitelji, važno je da se hrana dodatno ne soli. Preporučene maksimalne količine soli za djecu od prve do treće godine su 2 g dnevno, od četvrte do šeste godine 3 g, a od sedme do desete godine 5 g. Za djecu stariju od 11 godina dopuštene količine unosa su 6 g dnevno (1, 2). Djeca u pubertetu, a osobito srednjoškolci su u najvećoj opasnosti od konzumacije visoke količine soli jer se hrane izvan kuće, a prehrana im se često sastoji od pizze, čipsa i peciva. U našoj zemlji organizirana je prehrana u vrtićima, osnovnim školama i na fakultetima, dok populacija srednjoškolaca koji su u velikom riziku za prekomjerni unos soli nemaju organiziranu prehranu.

Prema rezultatima dostupnima u literaturi, može se zaključiti da dječaci unose više soli od djevojčica i da taj unos raste s dobi. Unos je veći od preporučenog u svim dobnim skupinama (3). Unos soli u dojenčadi starih od 6 do 11 mjeseci iznosi 1,25 grama dnevno, a u djece u dobi jedne do dvije godine 4,27 grama dnevno (4). Prema istraživanju provedenom u SAD-u u kojem su sudjelovali ispitanici iz NHANES studije, djeca u dobi od 8 do 18 godina dnevno unose u prosjeku 8,6 grama soli, gotovo isto kao i odrasli. U Hrvatskoj djeca prosječno unose 8,9 grama soli dnevno (5).

Prevenciju arterijske hipertenzije možemo započeti već u ranoj dojenačkoj dobi ulaskom patronažne sestre u obitelj gdje ona svakodnevno podupire dojenje i pravilnu prehranu, nastaviti kroz vrtićku dob uz edukaciju o zdravoj prehrani i važnosti kretanja od strane zdravstvenih voditeljica, kroz organizaciju i radionice zdrave prehrane u osnovnim školama. Svakako bi trebalo potaknuti inicijativu o organizaciji radionica zdrave prehrane s naglaskom na smanjenje unosa soli i važnosti kretanja u srednjim školama i tako smanjiti rizik od razvoja arterijske hipertenzije u odrasloj populaciji.