Arterijska hipertenzija predstavlja vodeći javnozdravstveni problem. Način života (loše prehrambene navike, pretilost, neadekvatna tjelesna aktivnost, povećan unos alkohola, pušenje, stres) i neadekvatno liječenje predstavljaju čimbenike rizika koji doprinose razvoju bolesti (1). Posljedično nastaju brojne komplikacije koje dovode do značajnog narušavanja zdravlja i kvalitete života. Promjene životnih navika pomažu u kontroli arterijskog tlaka i sprečavanju nastanka komplikacija. Cilj ovog rada je upoznati stilove učenja i povećati mogućnosti utjecaja na promjene životnih navika.

Usvajanje zdravstveno odgojnih sadržaja utječe na promjene u ponašanju. Dovodi do očuvanju zdravlja i sprečava napredovanja već postojeće bolesti. Rezultat je poboljšanje kvalitete života, veće zadovoljstvo oboljelih i bolja suradnja.

Obzirom da sve osobe nisu jednake i načini poučavanja tijekom edukacije bi trebali biti raznoliki, odnosno prilagođeni mogućnostima i sposobnostima pojedinca kojeg se educira. Bitna je procjena socijalne zrelosti (odgovornosti za vlastito zdravlje) (2). Stil učenja je dominantni ulazni kanal kod prijema i obrade informacija, odnosno najuspješniji način usvajanja zdravstveno odgojnih sadržaja. Dobro je procijeniti stil učenja, ali i osobitost svakog oboljelog koji će biti sudionik edukacije. Preporuka je učenje gledanjem, slušanjem i pokretom/aktivnošću (vizualno, auditivno i kinestetičko), odnosno uporaba VAK teorije (3). Jedan od instrumenata je upitnik za procjenu stilova učenja (VAK upitnik) (4). Edukaciju treba organizirati na način kako bi se usvojeno znanje moglo prilagoditi svakodnevnom životu, više puta ponavljati te utjecati na mijenjanje životnih navika. Vizualni stil učenja uključuje učenje u slikama, ilustracije, film, grafikone (3). Dobro je naglasiti i izdvojiti dio teksta (pismene upute), koristiti boje i crteže. Bitna je i dobra organizacija. Auditivni (verbalni) stil učenja uključuje govor, rasprave i izlaganja, uključuje ponavljanje i naglašavanje određenih pojmova. Kinestetički stil učenja (pokret ili aktivnost) usmjeren je na izvođenje određenih zadataka. Nakon provedbe edukacije preporuka je dati zadatak i aktivno uključiti sudionike u izradu materijala za edukaciju, a nakon izvedbe zadatka procijeniti uspješnost edukacije. (4)

Ako koristimo istovremeno više stilova učenja, ishodi edukacije postaju uspješniji. Poznavanjem osobina određenih stilova učenja, uz dobru procjenu osoba koje se educiraju, može se u kraćem vremenu puno više utjecati na usvajanje i razumijevanje zdravstveno odgojnih sadržaja, samih terapijskih postupaka, te promjenu ponašanja. Slušanjem se zapamti 10% onog što čitamo, gledanjem i slušanjem 50%, a ono što čujemo, vidimo, izgovorimo i učinimo usvojeno je 90%.