Uvod: Sredina u kojoj se pacijent nalazi može imati veliki utjecaj na izmjerenu vrijednost arterijskog tlaka, a varijabilnost istih utjecala je na širu upotrebu kontinuiranog 24-satnog mjerenja arterijskog tlaka (KMAT). Tehnika postavljanja i uporaba aparata vrlo je jednostavna, a pacijenti trebaju slijediti upute dobivene od medicinske sestre koja pretragu obavlja. Kvaliteta zbrinjavanja, liječenja i zdravstvene njege bolesnika s arterijskom hipertenzijom uz primjenu 24-satnog KMAT-a podignuta je na zavidnu razinu. Primjena ove dijagnostičke metode omogućava točniju dijagnostiku i adekvatniji terapijski pristup. (1-7)
Pacijenti i metode: Pacijenti su ispunili ponuđeni upitnik o iskustvu mjerenja arterijskog tlaka i iskustvu mjerenja KMAT-om te njihovoj percepciji o bolesti i skrbi. Prikupljani su podaci o dijagnozi, terapiji, navikama, socijalnoj podršci, očekivanjima bolesnika i njegovim kognitivnim sposobnostima, antropometrijskim pokazateljima, o čimbenicima primarne i sekundarne prevencije, dijetoterapiji i farmakoterapiji, uočavanju promjena psihičkog stanja bolesnika te motivaciji i pružanju podrške istom Podaci su analizirani metodama deskriptivne statistike.
Rezultati: U istraživanje bilo je uključeno ukupno 30 bolesnika i to 15 žena i 15 muškaraca. Najčešći sestrinsko-medicinski problemi kod ispitanika bili su: neupućenost u izvođenje 24-satnog KMAT-a, neupućenost u svrhu dijagnostičke metode, neupućenost u važnost usvajanja zdravih navika, neupućenost u važnost pridržavanja propisane farmakoterapije i nuspojava istih.
Zaključak: Neinvazivna, a vrlo dragocjena kao dijagnostički postupak, ova pretraga kojom dobivamo rezultate pomoću kojih možemo dijagnosticirati arterijsku hipertenziju, pratiti uspjeh u liječenju iste te precizno procijeniti kardiovaskularni rizik vrlo je učestala. Iskustva pacijenata nam govore o kvalitetnijem zbrinjavanju arterijske hipertenzije nakon titracije terapije prethodno napravljenim 24-satnim KMAT-om. Ovim načinom smanjujemo komplikacije osnovne bolesti, odnosno djelujemo sekundarno preventivno što pacijentu znači u konačnici podizanje nivoa kvalitete života s arterijskom hipertenzijom i odgoda komplikacija bolesti, tj. značajno produženje života.
LITERATUREManciaGFagardRNarkiewiczKRedonJZanchettiABöhmM2013 ESH/ESC guidelines for the management of arterial hypertension: the Task Force for the Management of Arterial Hypertension of the European Society of Hypertension (ESH) and of the European Society of Cardiology (ESC).Eur Heart J. 2013 Jul;34(28):2159–219. 10.1093/eurheartj/eht15123771844JelakovićBLaganovićM. Arterial blood pressure measurement with mercury sphygmomanometer--more than a technique.Lijec Vjesn. 2006 Nov-Dec;128(11-12):398–401.17212207Kotur G. Kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT). http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/9341/Kontinuirano-mjerenje-arterijskog-tlaka-KMAT.html (20.2.2017).McGowanNPadfieldPL. Self blood pressure monitoring: a worthy substitute for ambulatory blood pressure?J Hum Hypertens. 2010 Dec;24(12):801–6. 10.1038/jhh.2010.1520164849SegaRFacchettiRBombelliMCesanaGCorraoGGrassiGPrognostic value of ambulatory and home blood pressures compared with office blood pressure in the general population: follow-up results from the Pressioni Arteriose Monitorate e Loro Associazioni (PAMELA) study.Circulation. 2005 Apr 12;111(14):1777–83. 10.1161/01.CIR.0000160923.04524.5B15809377StergiouGSParatiGAsmarRO’BrienEEuropean Society of Hypertension Working Group on Blood Pressure Monitoring. Requirements for professional office blood pressure monitors.J Hypertens. 2012 Mar;30(3):537–42. 10.1097/HJH.0b013e32834fcfa522241143WardAMTakahashiOStevensRHeneghanC. Home measurement of blood pressure and cardiovascular disease: systematic review and meta-analysis of prospective studies.J Hypertens. 2012 Mar;30(3):449–56. 10.1097/HJH.0b013e32834e4aed22241136