Moždani udar je nakon koronarne bolesti srca drugi po učestalosti uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, godišnje uzrokuje 7.300 smrtnih slučajeva. Povišeni arterijski tlak višestruko povećava opasnost od moždanog udara, a rizik je to veći što je tlak viši. Arterijska hipertenzija je od posebne javnozdravstvene važnosti zbog visoke prevalencije, u Hrvatskoj više od 500.000 osoba boluje od hipertenzije. Hipertenzija je prisutna u do 84% bolesnika s akutnim moždanim udarom te predstavlja čimbenik rizika za nastanak ishemijskog moždanog udara.
Postavlja se pitanje važnosti regulacije vrijednosti arterijskog tlaka jednom kada je ishemijski moždani udar nastupio. Prema smjernicama Američkog udruženja za srce vrijednosti tlaka bi trebalo prilagoditi ovisno o specifičnim karakteristikama svakog pojedinog pacijenta. Istraživanja na životinjama su dokazala dobrobit povišenih vrijednosti arterijskog tlaka na cerebralni protok krvi, kao i smanjenje edema nakon primjene fenilefrina u slučaju ishemijskog inzulta. Pretpostavka je da povišeni sistolički tlak omogućuje bolju revaskularizaciju ishemiziranog teritorija kolateralnom pijalnom mrežom, no istovremeno nosi povišeni rizik hemoragijske tranzicije kao i rizik za razvoj malignog edema.
Pacijentima kojima je intravenski primjenjen tkivni aktivator plazminogena sistolički tlak ne bi smio biti viši od 185 mmHg, a dijastolički viši od 110 mmHg. Ukoliko je pacijent kandidat za endovaskularni zahvat mehaničke trombektomije vrijednosti sistoličkog arterijskog tlaka ne bi trebale biti više od 180 mmHg, odnosno dijastoličkog više od 105 mmHg. Dokazana djelotvornost mehaničke trombektomije u slučaju okluzije velike krvne žile prednje cerebralne cirkulacije, čiji je broj u stalnom porastu, širom otvara vrata novim kliničkim randomiziranim istraživanjima čiji bicilj bio jasnije definiranje optimalnih vrijednosti sistoličkog tlaka u slučaju ishemijskog moždanog udara. (