Kardiovaskularne su bolesti, usprkos pozitivnim trendovima i napretku u liječenju, i dalje najčešći  uzrok  smrti  u  Republici  Hrvatskoj,  od  čega  najveći  dio  otpada  na  koronarnu  bolest  srca. S jedne strane, Hrvatska ima svako pravo pohvaliti se činjenicom da je koronarnom bolesniku dostupna suvremena i kvalitetna skrb, na razini razvijenih zemalja i bogatijih zdravstvenih sustava, no, s druge strane, to se ne odnosi na prosječnu razinu skrbi te postoji jasna neravnomjernost u njenoj dostupnosti i kvaliteti  na  razini  pojedinih  hrvatskih  regija,  uvjetovana  geografskim, financijskim  i  kadrovskim ograničenjima. Preduvjeti za poboljšanje zbrinjavanja bolesnika oboljelih od koronarne bolesti srca su višestruki i uključuju potrebu za sustavnim i kontinuiranim naporima na polju prevencije, dijagnostike i liječenja…

Pročitaj ostatak članka: Cardiol Croat. 2016;11(5-6):176–186. | DOI: http://dx.doi.org/10.15836/ccar2016.176

Pročitaj članak o broju intervencijskih zahvata u Republici Hrvatskoj. Cardiol Croat. 2016;11(3-4):142–150. | DOI: http://dx.doi.org/10.15836/ccar2016.142

Pročitaj članak o značaju kroničnih nezaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj: Cardiol Croat. 2015;10(7-8):167–175. | DOI: http://dx.doi.org/10.15836/ccar.2015.167

Pročitaj pripadajući almanah o koronarnoj bolesti srca: Cardiol Croat. 2016;11(5-6):188–200. | DOI: http://dx.doi.org/10.15836/ccar2016.188