datum 2026-05-21

Jesu li beta-blokatori potrebni kod zatajivanja srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom?

Jesu li beta-blokatori potrebni kod zatajivanja srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom?

U časopisu European Journal of Heart Failure objavljena je analiza registra PURSUIT-HFpEF o primjeni beta-blokatora u bolesnika sa zatajivanjem srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom (HFpEF). Dosadašnji podaci o učinku beta-blokatora na kardiovaskularne ishode u HFpEF-u potječu pretežno iz opservacijskih studija i nisu pokazali jasan klinički benefit, zbog čega aktualne smjernice ne preporučuju njihovu primjenu isključivo na temelju dijagnoze HFpEF-a.

 

U analizi su bolesnici stratificirani u dvije skupine prema prisutnosti fibrilacije atrija (AF) i/ili ishemijske bolesti srca (IHD). U skupini s navedenim komorbiditetima nije zabilježena statistički značajna razlika u kompozitnom ishodu, ukupnoj smrtnosti ni rehospitalizaciji zbog zatajivanja srca između bolesnika liječenih beta-blokatorima i onih bez te terapije. U skupini bez AF-a i IHD-a zabilježen je suprotan nalaz: primjena beta-blokatora bila je povezana s većom ukupnom i kardiovaskularnom smrtnošću te nepovoljnijim kompozitnim kardiološkim ishodima.

 

Rezultati upućuju na potrebu za individualiziranim pristupom. U bolesnika s jasnom indikacijom — kontrola frekvencije kod AF-a ili antiishemijski učinak u koronarnoj bolesti — potencijalna korist beta-blokatora može nadmašiti rizik negativne inotropije i kronotropne inkompetencije. U ostalih HFpEF bolesnika opravdanost rutinske primjene ostaje upitna.

 

Detaljniji pregled istraživanja dostupan je na poveznici: https://academic.oup.com/eurjhf/advance-article-abstract/doi/10.1093/ejhf/xuag071/8513908?redirectedFrom=fulltext 

ukras

Još novosti

ukras

Izdvajamo

8. Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije s međunarodnim sudjelovanjem „SPORT i SRCE“

8. poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije s međunarodnim sudjelovanjem „Sport i srce“ održat će se 11. i 12. lipnja 2026. godine u Orahovici.

ORBITA-FIRE: liječimo li ishemiju ili anginu?

Glavni cilj PCI-a kod bolesnika sa stabilnom koronarnom bolešću jest smanjenje simptoma i poboljšanje kvalitete života.

Intrakoronarno oslikavanje u PCI zahvatima na lijevom glavnom koronarnom deblu

Lijevo glavno koronarno deblo jedno je od najzahtjevnijih područja u perkutanoj koronarnoj intervenciji. Riječ je o anatomski i klinički složenim lezijama koje su povezane s većim rizikom ozbiljnih kasnih komplikacija, osobito ako zahvat nije optimalno planiran i izveden.

ORBITA-CTO: Ima li PCI opipljivu ulogu u kroničnoj totalnoj okluziji?

Godinama su podaci o CTO PCI počivali na opservacijskim registrima i otvorenim studijama koje su sugestivno pokazivale poboljšanje simptoma i kvalitete života, no bez mogućnosti razdvajanja stvarnog hemodinamskog učinka od placebo efekta invazivne procedure.

Žensko srce u fokusu: suvremeni pogled na akutni koronarni sindrom

Pozivamo vas na stručni simpozij posvećen specifičnostima kardiovaskularnog rizika, kliničke prezentacije i liječenja akutnog koronarnog sindroma u žena.

Kako ritam utječe na funkciju trikuspidalnog zaliska

U časopisu JACC: Cardiovascular Imaging objavljena je retrospektivna kohortna analiza o povezanosti kontrole ritma fibrilacije atrija (FA) i sekundarne trikuspidalne regurgitacije (TR).

Nove AHA i ACC smjernice za akutnu plućnu emboliju: preciznija procjena rizika i brže odluke u liječenju

American Heart Association i American College of Cardiology, u suradnji s ostalim pridruženim društvima, objavili su prve sveobuhvatne sjevernoameričke smjernice za evaluaciju i liječenje akutne plućne embolije u odraslih. Dokument donosi strukturiran klinički okvir za bržu procjenu težine bolesti i jasniji put do terapijske odluke.