Javnozdravstveni značaj kardiovaskularnih bolesti

Objavljeno: 11. lipnja 2009

mr. sc. Verica Kralj, dr. med., prim. mr. sc. Vlasta Hrabak-Žerjavić, dr. med.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo

stethoscopeKardiovaskularne bolesti kao vodeći uzrok smrti u suvremenom svijetu, sa značajnim udjelom u prijevremenom umiranju, morbiditetu i dizabilitetu stanovništva, važan su javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Na razini Europe odgovorne su za 4,3 milijuna smrti godišnje, odnosno 48% svih smrti (54% smrti u žena i 43% smrti u muškaraca), a u zemljama Europske Unije odgovorne su za 42% smrti. Prema podacima europske statistike o kardiovaskularnim bolestima one su vodeći uzrok smrti u žena u svim zemljama Europe, i u muškaraca također, osim u Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. Nešto manje od polovine smrti od kardiovaskularnih bolesti uzrokovano je ishemijskim bolestima srca, a oko trećine cerebrovaskularnim bolestima. Kardiovaskularne bolesti su i vodeći uzrok smrti u dobi do 65 godina na razini Europe (31% smrti u muškaraca i 29% smrti u žena do 65 godine), dok su u zemljama EU na drugom mjestu s udjelom od 24%, iza novotvorina s udjelom od 35%. U većini zemalja sjeverne, zapadne i južne Europe mortalitet, incidencija i letalitet od kardiovaskularnih bolesti opadaju zadnjih tridesetak godina, dok u zemljama srednje i istočne Europe još uvijek rastu ili stagniraju.

u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti s udjelom od 50,6% u ukupnom mortalitetu 2007. godine. Uzrok su smrti 57,9% umrlih žena i 43,4% umrlih muškaraca. U 2007. godini od kardiovaskularnih bolesti umrlo je 26 506 osoba, a od toga u dobi 0-64 godine 3 026 osobe ili 11,4% umrlih zbog bolesti srca i krvnih žila, (5,1% u žena i 19,8% u muškaraca), a u dobi 65 i više godina 23 480 osobe, odnosno 88,6% (94,9% u žena i 80,2% u muškaraca). Opća stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti ukupno iznosila je 597,3/100.000, u žena je stopa smrtnosti bila 655,6/100.000, a u muškaraca 534,5/100.000. Vodeće dijagnostičke skupine bile su ishemijska bolest srca s udjelom od 36,5% ( 9 676 umrlih) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 31,4 % (8 323 umrlih) u ukupnom broju umrlih od bolesti srca i krvnih žila (Tablica 1).

kralj_tablica1

Tablica 1 – Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti po dijagnozi i spolu u Hrvatskoj 2007. godine. Izvor podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Analizirajući kretanje standardizirane stope smrtnosti za bolesti srca i krvnih žila od 1990. godine, stopa oscilira do 2000. godine, od kada se uočava pad smrtnosti, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti nego za ishemijsku bolest. Za dob 0-64 godine prisutan je trend pada smrtnosti za kardiovaskularne bolesti ukupno (1990. godine 111,3, 2000. godine 95,0 a zadnje dostupne 2006. godine 74,4/100.000), posebice za cerebrovaskularne bolesti (1990. godine 34,6, 2000. godine 27,5/100.000, 2006.godine 20,2/100.000), dok je za ishemijsku bolest došlo do manjeg smanjenja smrtnosti (1990. godine 38,6, a 2000. godine 39,9/100.000, a 2006. godine 33,2/100.000) (Slika 1).

kralj_slika1

Slika 1 – Dobno standardizirane stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti za dob 0-64 u Hrvatskoj u razdoblju od 1985.-2006. godine. Izvor podataka: WHO, Health for All, 2007.

Po mortalitetu od bolesti srca i krvnih žila Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 417,7/100.000 spada među zemlje u Europi koje imaju srednje visoke stope smrtnosti (slika 2). Prosjek za zemlje Europske regije iznosi 455,2/100.000, za zemlje EU 25 272,7/100.000, za zemlje članice EU koje su pristupile od 2004. godine 493,1/100.000, a raspon stopa za EU 25 je od 145-685/100.000. Zemlje istočne Europe imaju uglavnom više stope smrtnosti od Hrvatske, dok Ruska Federacija ima dvostruko višu stopu smrtnosti (837/100.000), a zemlje zapadne i južne (mediteranske) Europe imaju znatno niže stope smrtnosti od Hrvatske sa stalnim trendom smanjenja (Slika 2). U dobi do 65 godina kardiovaskularne bolesti su na drugom mjestu s udjelom od 27,9% u ukupnom mortalitetu te dobi (29,6% smrti u muškaraca i 23,9% smrti u žena do 65 godine), iza novotvorina s udjelom od 36,3%.

kralj_slika2

Slika 2 – Dobno standardizirane stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti za sve dobne skupine u zemljama Europe. Izvor podataka: WHO, Health for All, 2007.

U bolničkom morbiditetu kardiovaskularne bolesti se 2007. godine nalaze na drugom mjestu po broju hospitalizacija (85 437) s udjelom od 13,4%, iza novotvorina (91 520) s udjelom od 14,4, Stopa hospitalizacija iznosila je 1925/100.000 stanovnika, u muškaraca 2123,4/100.000, a u žena 1741,6/100.000. Najčešći uzroci hospitalizacija bile su ostali oblici srčane bolesti (27,6%) s najčešćom dijagnozom kardiomiopatije, ishemijska bolest s udjelom od 24,4 %, te cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 22,1% u skupini kardiovaskularnih bolesti (Tablica 2).

kralj_tablica2

Tablica 2 – Hospitalizacije zbog kardiovaskularnih bolesti po dijagnozi i spolu u Hrvatskoj 2007. godine. Izvor podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Budući su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok umiranja i bolničkog liječenja u Hrvatskoj, te predstavljaju prioritetni zdravstveni problem, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske donijelo je u rujnu 2001. godine Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti. Međutim, nakon donošenja Programa nije bio izrađen provedbeni plan, pa nije došlo do njegovog sustavnog provođenja, iako su se neke od predloženih aktivnosti provodile. Stoga treba što prije prići implementaciji Nacionalnog programa prevencije kardiovaskularnih bolesti i intenzivirati rad na programima prevencije i promicanja zdravlja uključujući usvajanje zdravijeg načina života, skrb za osobe pod povećanim rizikom, rano otkrivanje bolesti, suvremene učinkovite dijagnostičke i terapijske postupke te rehabilitaciju oboljelih, što je u skladu i s preporukama Europske povelje o zdravlju srca.

Naime, iako u EU opadaju stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, raste broj muškaraca i žena koji žive s tim bolestima. Ovaj paradoks je u vezi s dužim očekivanim trajanjem života i boljim preživljenjem ljudi s bolestima srca i krvnih žila. Tako da su one i dalje vodeći uzrok smrti u žena i muškaraca u Europi. Stoga su Europsko kardiološko društvo i Europska mreža za srce, uz podršku Europske Komisije i Svjetske zdravstvene organizacije – regionalnog ureda za Europu, pripremili i objavili prvu Europsku povelju o zdravlju srca s ciljem prevencije kardiovaskularnih bolesti u Europi. Povelja je objavljena u Europskom parlamentu u Brussels-u u lipnju 2007. godine. U skladu s Poveljom, Europsko kardiološko društvo i Europska mreža za srce s ostalim potpisnicima pozivaju sve međunarodne organizacije i vlade država da usvoje Europsku povelju o zdravlju srca s ciljem promicanja zdravlja srca i podrže Deklaraciju Sv. Valentina od 2000. godine, koja kaže:

„Svako dijete rođeno u novom mileniju ima pravo živjeti najmanje do dobi od 65 godina bez kardiovaskularnih bolesti koje se mogu spriječiti“.

Literatura:

  1. Hrvatski zdravstveni pokazatelji. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH, Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb 2008.
  2. Allender S, Scarborough P, Peto V. i sur. European cardiovascular disease statistics, 2008 edition. University of Oxford, 2008.
  3. World Health Organization. “Health for All” Database. Copenhagen, November 2007.
  4. Kralj V, Hrabak-Žerjavić V, Brkić I. Javnozdravstveni značaj kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj. Liječ Vjesn 2007; 129 (suppl.1): 45.
  5. Hrabak-Žerjavić V, Kralj V, Ćorić T. Kardiovaskularne bolesti na prijelazu tisućljeća. Medix 2006; 12(65/66):62-66.
  6. The European Heart Health Charter. www.heartcharter.eu
u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti s udjelom od 50,6% u ukupnom mortalitetu 2007. godine. Uzrok su smrti 57,9% umrlih žena i 43,4% umrlih muškaraca. U 2007. godini od kardiovaskularnih bolesti umrlo je 26 506 osoba, a od toga u dobi 0-64 godine 3 026 osobe ili 11,4% umrlih zbog bolesti srca i krvnih žila, (5,1% u žena i 19,8% u muškaraca), a u dobi 65 i više godina 23 480 osobe, odnosno 88,6% (94,9% u žena i 80,2% u muškaraca). Opća stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti ukupno iznosila je 597,3/100.000, u žena je stopa smrtnosti bila 655,6/100.000, a u muškaraca 534,5/100.000. Vodeće dijagnostičke skupine bile su ishemijska bolest srca s udjelom od 36,5% ( 9 676 umrlih) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 31,4 % (8 323 umrlih) u ukupnom broju umrlih od bolesti srca i krvnih žila (Tablica 1).