Hrvatsko kardiološko društvo promovira važnost prevencije kardiovaskularnih bolesti
Opatija, 28. rujna 2012.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca predstavljena je zdravstvena inicijativa Hrvatskog kardiološkog društva „Moje srce – moj život” koja je pokrenuta s ciljem podizanja razine svijesti stručne i opće javnosti o važnosti prevencije u liječenju kardiovaskularnih bolesti. O provedbi ove zdravstvene inicijative, načinima i važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti govorili su doc. dr. sc. Viktor Peršić, akademik Željko Reiner, doc. dr. sc. Maja Strozzi te predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, akademik Davor Miličić.
Pod okriljem provedbe ove zdravstvene inicijative realiziran je Priručnik za bolesnike s bolestima srca i krvnih žila, autora doc. dr. sc. Viktora Peršića, koji na vrlo slikovit i jednostavan način približava bolesnicima razumijevanje bolesti i načine liječenja. Priručnik i prateći ilustrirani plakati bit će dostupni pacijentima u ordinacijama opće medicine. Predstavljajući priručnik doc. dr. sc. Viktor Peršić je istaknuo: „Sigurni smo da će ova knjiga postati našim bolesnicima i njihovim obiteljima vrijedan saveznik u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Svako ulaganje u preventivu je investicija s najvišom dugoročnom kamatom jer malene kockice napora u promociji zdravlja, provođenjem na različitim razinama i sveobuhvatnošću mogu dati neslućene rezultate.”
O važnosti i novim smjernicama primarne i sekundarne prevencije Europskog kardiološkog društva prema kojima bi trebali postupati svi liječnici u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, govorio je akademik Željko Reiner. Skrenuo je posebnu pozornost na preventivne mjere koje je potrebno nacionalno provoditi na razini ukupne populacije, kroz suradnju zdravstva, industrije, lokalne i nacionalne politike, udruga bolesnika te nevladinih udruga iz civilnog sektora, a koje se odnose na prehranu, tjelesnu aktivnost, pušenje, alkohol, psihički stres i socijalnu deprivaciju te onečišćenje zraka.
Doc. dr. sc. Maja Strozzi istaknula je važnost pravovremene reakcije pri razvoju akutnog koronarnog sindroma, kojeg se najjednostavnije može opisati kao snažnu bol u prsima koju je moguće osjetiti tijekom odmaranja, stanja stresa ili fizičke aktivnosti. „Uspješno liječenje ovisi o konkretnim simptomima, cjelokupnom zdravstvenom stanju i vremenu od pojave tegoba. Stoga je pri pojavi sindroma ključno čim prije reagirati i obratiti se liječniku, po mogućnosti unutar prvih 60 minuta od prve pojave simptoma”.
Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva akademik Davor Miličić istaknuo je nužnost upoznavanja javnosti s čimbenicima rizika kardiovaskularnih bolesti kako bi mjere primarne i sekundarne prevencije polučile što bolje rezultate čiji efekti se već i sada vide: „Kardiovaskularne bolesti još su uvijek vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj s udjelom od 48,7 % u ukupnoj smrtnosti tijekom 2011. godine. Unatoč tome što još uvijek spadamo u europske zemlje visokoga kardiovaskularnog rizika, povoljno je što je ipak u posljednje tri godina ukupna kardiovaskularna smrtnost u nas nešto ispod granice od 50%. To ukazuje da unatoč brojnim problemima vezanima uz kardiovaskularnu prevenciju u Hrvatskoj, naši napori u promicanju očuvanja kardiovaskularnog zdravlja ipak polučuju male, ali uvjerljive pomake prema smanjenju smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, što se može dokumentirati trendovima tijekom posljednjih deset godina. Vjerujemo da ćemo kroz dosljednu provedbu mjera prevencije uz trajno zdravstveno prosvjećivanje naših građana, putem ove i kroz slične zdravstvene inicijative koje planiramo, uspjeti i nadalje u smanjivanju pobola i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti – ubojice broj jedan naših građana”, rekao je akademik Miličić prilikom najave daljnjih aktivnosti zdravstvene inicijative MOJE SRCE – MOJ ŽIVOT čija provedba je omogućena zahvaljujući donaciji tvrtke AstraZeneca.
Među već provedenim aktivnostima je i „Projekt podizanja razine svijesti o važnosti postizanja ciljnih vrijednosti lipidnih parametara u bolesnika s visokim kardiovaskularnim rizikom u Republici Hrvatskoj”, u okviru čega je provedena edukacija liječnika opće medicine o aktualnoj problematici kardiovaskularnih bolesti, a pacijentima su omogućene besplatne pretrage s ciljem određivanja razine lipida. Prikupljeni podaci pomogli su u pripremi priručnika „Vaše srce”.
Podsjetimo, bolesti srca i krvnih žila na prvom su mjestu po učestalosti obolijevanja i smrtnosti u gotovo svim zemljama svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, one su uzrok smrti 17,3 milijuna ljudi diljem svijeta, odnosno uzrokuju 30% sveukupne smrtnosti. Procjenjuje se da će do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi umrijeti zbog kardiovaskularnih bolesti. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također vodeći uzrok smrti s udjelom od 48,7% u ukupnom mortalitetu 2011. godine, što je zapravo dobar pokazatelj, jer se već treću godinu zaredom bilježi manja stopu od 50%, a što je u skladu s pozitivnim trendom smanjenja smrtnosti od ovih bolesti kroz zadnjih deset godina u Hrvatskoj.
Snimka konferencije za tisak