Aktualni skupovi

CroEcho 2017.

Poreč, 4. do 6. 5. 2017.

Objavljeni finalni program i knjiga sažetaka!

9. hrvatski ehokardiografski skup s međunarodnim sudjelovanjem CroEcho 2017. održat će se od 4. do 6. svibnja 2017. godine u hotelu Laguna Parentium u Poreču

Kongresni web: http://croecho2017.kardio.hr

Cardiologia Croatica

Cardiologia Croatica. 2017;12(4):113-172.

Novi broj časopisa Cardiologia Croatica za travanj 2017. godine izašao je na 60 stranica. Broj je posvećen ehokardiografskom skupu CroEcho 2017 koji se održava u Poreču od 4. do 6. svibnja 2017. godine. Donosimo uvodnik i proširene sažetke koje je Znanstveni odbor rasporedio u šest tema. Na kraju časopisa pročitajte i sponzorirani članak s temom kliničke primjene rosuvastatina.

Pozivamo članove Hrvatskog kardiološkog društva da ažuriraju svoje podatke za pretplatu na časopis – molimo poslati aktualnu poštansku adresu na adresu elektroničke pošte kardio@kardio.hr na koju zaprimamo i buduće članke.

Urednički odbor Cardiologia Croatica (više…)

Novosti

Kako prepoznati, liječiti i spriječiti infarkt miokarda? Čuvam svoj stent

Informacijska knjižica za bolesnike s preboljelim infarktom miokarda

Informacijska knjižica “Kako prepoznati, liječiti i spriječiti infarkt miokarda? Čuvam svoj stent” namijenjena je bolesnicima s preboljelim infarktom miokarda, ali i svima ostalima koji se žele informirati o tome što je koronarna bolest srca, koje su mogućnosti prevencije, dijagnoze i liječenja te kako živjeti s tom bolesti.

(više…)

Stručni članci

Medicus. 2016. Vol. 25 No. 2

Tema broja: Kardiologija danas

Novi broj časopisa Medicus donosi temu: «Kardiologija danas». Gost urednik je izv.prof.dr.sc. Alen Ružić. Pročitajte pregledne članke o ACE inhibitorima, diureticima, beta-blokatorima, statinima, arterijskoj hipertenziji, liječenju bolesnika nakon infarkta miokarda, fibrilaciji atrija, aortnoj stenozi, zatajivanju srca i drugim važnim temama. (više…)

Novosti

Novosti iz zatajivanja srca u 2016. godini

Stručni članci

Medix. 2016:22(123)

Kronični hepatitits C – izlječiva bolest

Novi broj Medixa ima za glavnu temu kronični hepatitis C. Gosti urednici su prof.dr.sc. Adriana Vince i prof.dr.sc. Davor Štimac.

Pored obilja prikaza izvješća sa stručnih skupova i članaka iz naslovne teme, do 31. 1. 2017. aktivan je test znanja za bodove u sustavu trajne izobrazbe HLK-a.

U dogovoru s Glavnim urednikom donosimo nekoliko cjelovitih priloga.

  • Fedža Džubur, Marko Jakopović.VI. kongres Hrvatskog torakalnog društva – TORAKS 2016. 21-22
  • Marko Nikolić. Novi oralni antikoagulansi i gastrointestinalna problematika: ima li razloga za zabrinutost? 56-61
  • Maša Bulajić. V. konferencija o unapređenju zdravstva u Republici Hrvatskoj – Hospital Days 2016. 73-74
  • Prikaz knjige. Mesić S, Turčić N, Mustajbegović J, ur. Ocjena radne sposobnosti u zdravstvenom i mirovinskom osiguranju. 177

Stručni članci

Medix. 2016;22(121/122)

“Antitrombocitno i antikoagulantno liječenje”

Ljetni dvobroj časopisa Medix (http://www.medix.com.hr/izdanje.php?id=111) donosi vodeću temu “Antitrombocitno i antikoagulantno liječenje”. Gosti urednici su prof.dr.sc. Silva Zupančić Šalek i akademik Davor Miličić. Pored uobičajenih informacija iz stručnih događanja, ovaj broj karakteriziraju edukativni sadržaji o čimbenicima i mehanizmu nastanka venske tromboze, otpornosti na antitrombocitne lijekove kod primjene u akutnom koronarnom sindromu, primjeni novih oralnih antikoagulansa u intervencijskoj kardiologiji, uporabi ovog liječenja u primarnoj i sekundarnoj prevenciji moždanog udara. Također, možete pronaći članke o liječenju venske tromboembolije u odrasloj i dječjoj dobi te Preporuke Hrvatskoga ortopedskog društva za tromboprofilaksu u bolesnika podvrgnutih velikim ortopedskim zahvatima i dr.

U dogovoru s Glavnim urednikom časopisa Medix donosimo nekoliko izvješća s održanih skupova i cjelovitih članaka:

  • Vukušić Rukavina T, Čalušić B. Simpozij Mediji i zdravlje – Duh/g vremena. 48-49.
  • Popović D. Jesu li problem hrvatskog zdravstva – menadžeri? 55-57.
  • Rukavina Kralj L – Razgovor s dr Rafaelom Castolom. Profesionalni biciklizam i dijabetes. 75-77.
  • Zupančić Šalek S. Antitrombocitno i antikoagulantno liječenje – čimbenici rizika i mehanizam nastanka venske
  • tromboze. 86-92.
  • Samardžić J, Jurin H, Planinc I, Pašalić M, Ljubas Maček J, Skorić B, Miličić D. Osobitosti otpornosti na antitrombocitne lijekove u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom. 94-99.
  • Skorić B, Narančić Skorić B, Miličić D. Novi oralni antikoagulansi u intervencijskoj kardiologiji. 100-103.
  • Kolundžić R, Trkulja V. Preporuke Hrvatskoga ortopedskog društva za tromboprofilaksu u bolesnika podvrgnutih velikim ortopedskim zahvatima. 149-155.
  • Stastny S, Vukojević N, Jukić T, Petriček I, Zlatar M, Arsić V. Krvarenja u oku u bolesnika na oralnoj antikoagulantnoj terapiji varfarinom. 156-158.
  • Sičaja M. Primjena statina u kliničkoj praksi – temeljna rutina o kojoj sve znamo? 162-165.

Stručni članci

Akutni koronarni sindrom u Republici Hrvatskoj

Doc. dr. sc. Zdravko Babić, Marin Pavlov, dr.med.

Hrvatska u području liječenja akutnoga koronarnog sindroma metodama intervencijske kardiologije (perkutane koronarne intervencije, PCI) vrlo usko prati svjetske rezultate unatoč relativno niskim ulaganjima u zdravstveni sustav u usporedbi s razvijenim zemljama. U posljednjih desetak godina, otkada postoji Hrvatska mreža primarne PCI, hitno je liječeno nešto više od 15 000 bolesnika s akutnim infarktom miokarda s elevacijom ST segmenta (STEMI), a, prema istom principu, liječe se i drugi bolesnici s nestabilnim akutnim koronarnim sindromom. U posljednjim godinama mreža zbrinjava oko 540 – 550 bolesnika s akutnim STEMI-jem na milijun stanovnika, a svaki od jedanaest PCI centara koji rade na principu 24/7 zbrinjava prosječno nešto više od 384 000 stanovnika. Prema trendovima zadnjih deset godina, jasan je porast rizičnoga profila tih bolesnika uz održavanje rezultata liječenja na razinama komparabilnima s onima sličnima PCI mrežama (postproceduralni TIMI III protok do 91 %, unutarbolnički mortalitet od 4,4 do 6,3%). Budući su planovi razvijanje kontinuiranoga prospektivnog elektroničkog Registra invazivne i intervencijske kardiologije te akutnoga koronarnog sindroma, daljnje skraćivanje reperfuzijskih vremena, daljnje povećanje uvođenja optimalnih lijekova i materijala u liječenje ovakvih bolesnika te optimizacija liječenja i akutnog infarkta miokarda bez elevacije ST segmenta na cijelom području Republike Hrvatske…

(više…)